Čanjavice prijete poljoprivredi: Desetljeća ilegalnog odlaganja otpada ugrožavaju tlo i podzemne vode

Slučaj ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću otvara pitanje spremnosti Hrvatske na sanaciju divljih deponija koji godinama ugrožavaju prirodne resurse. Dok država, Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša u Gospiću provode izvanredna uzorkovanja zbog osjetljivog pitanja zaštite voda, potvrđeno je da je pitka voda zasad sigurna. No, ovaj slučaj jasno upozorava koliko nemar prema otpadu izravno ugrožava vodonosnike i agro-sustave u lokalnim sredinama.

Sličan problem, s izravnim utjecajem na poljoprivredu, godinama opterećuje Proložac. Lokacija Čanjavice, tik uz korito Suvaje, desetljećima služi kao divlje odlagalište građevinskog i drugog komunalnog otpada. Dok je neshvatljivo zašto pojedinci tako oskvrnjuju vlastiti okoliš unatoč dostupnim sustavima zbrinjavanja, za poljoprivrednike Imotske krajine ovo je postala izravna prijetnja. Nekontrolirani otpad u blizini obradivih površina spaja se s tlom i potencijalno truje agrar.

Postavljanje videonadzora i izricanje kazni

Nakon godina šutnje, općina Proložac nastoji osigurati novac za sanaciju i zaustaviti praksu prema kojoj su Čanjavice bile neslužbeni deponij cijelog kraja. Rješavanje ove ekološke bombe prioritet je za opstanak čiste poljoprivredne proizvodnje. Načelnik Toni Garac ističe kako nova vlast nastoji sustavno pristupiti problemu koji izravno ugrožava tlo i lokalne poljoprivrednike.

"Imamo dugogodišnji problem nelegalnog otpada na Čanjavicama. Kao nova administracija, odmah smo reagirali prema Fondu za zaštitu okoliša za dio zemljišta uz Suvaju koje je javno dobro. Fond nam je odobrio 28.061,88 eura za sanaciju, a ostatak iznosa osigurat ćemo iz proračuna", navodi načelnik Garac, dodajući da su proces javne nabave nakratko odgodile političke krize u općini.

Sada, nakon revizije troškovnika, slijedi postupak javne nabave za čišćenje terena. Uz uklanjanje otpada, planira se postavljanje videonadzora i izricanje drakonskih kazni kako bi se trajno zaštitile obradive čestice i spriječilo daljnje odlaganje smeća.

Međutim, opasnost za poljoprivredu još je veća na privatnim parcelama. Mnogo veći volumen otpada desetljećima se gomila upravo na tim parcelama, gdje su neriješeni imovinsko-pravni odnosi prepreka hitnoj sanaciji. Katastarska izmjera trebala bi završiti do kraja godine, čime će se konačno utvrditi vlasnici i njihova odgovornost. Do tada, procjenjuju u Prološcu, smeće će se i dalje "taložiti“ i uništiti ono preostalo "zdravo tkivo.“

Osnovna specifičnost Imotske krajine jest njezin osjetljivi krški teren. Za razliku od glinenih tala koja djeluju kao prirodni filtar, porozni krš omogućuje da oborinske vode ekstremno brzo prodiru kroz naslage nezaštićenog otpada. Toksini iz građevinskog materijala, otpadnih ulja, asfalta i starih guma s Čanjavica tako bez prepreke procjeđuju u podzemne vodonosnike.

Izravno ugrožavanje poljoprivrednika

Upravo iz tih podzemnih slojeva poljoprivrednici prološkog polja crpe vodu putem vlastitih bunara i bušotina za navodnjavanje svojih usjeva. Zbog toga otpad s ovog odlagališta izravno ugrožava zdravstvenu ispravnost vode za zalijevanje. Stručnjaci i zavodi za javno zdravstvo redovito upozoravaju na opasnosti koje procjedne vode s deponija donose poljoprivredi. Voda kontaminirana teškim metalima poput olova, kadmija ili cinka, kao i mikrobiološkim onečišćenjima, ne bi se smjela koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih kultura.

Posebno su ugrožene kulture koje se konzumiraju svježe, poput salate, jagoda, kupusnjača i mladog luka. Štetni spojevi i patogeni zadržavaju se na naborima biljaka, ali i ulaze u njihov tkivni sastav putem korijenskog sustava (bioakumulacija), čime plodovi gube svoju nutritivnu i tržišnu vrijednost te postaju rizik za zdravlje potrošača. Osim podzemnih voda, izravno je pogođeno i samo tlo. Natapanje tim kemijskim spojevima iz asfalta, boja i lakova trajno se narušava prirodnu plodnost i mikrosumpornu ravnotežu obradivih površina uz Suvaju.

Dodatno, poljoprivrednici čije se parcele nalaze u zoni utjecaja Čanjavica automatizmom gube mogućnost dobivanja certifikata za ekološku ili integriranu proizvodnju. To stvara izravnu ekonomsku štetu i ruši ugled Imotske krajine kao regije prepoznatljive po autohtonim vinima i kvalitetnoj domaćoj hrani.

Zaštita agrara zahtijeva i angažman građana pa je općina pokrenula aplikaciju "Prološko oko“, omogućivši mještanima da online prijavljuju ilegalno odlaganje i tako zaštite svoje poljoprivredne resurse.

Štoviše, Čanjavice nisu samo komunalni problem, već izravna prijetnja poljoprivredi. Lokacija se nalazi tik uz obradive površine gdje poljoprivrednici, kako smo već rekli, navodnjavaju usjeve iz vlastitih bunara.

"U tom dijelu ljudi žive od poljoprivredne proizvodnje i koriste bunare. Nitko me ne može uvjeriti da taj otpad nema opasan utjecaj na podzemne vode i tlo", upozorava Garac.

Između zaštite zdravlja, tla i poljoprivrede nema mjesta politici

Iako uzročno-posljedična veza još nije službeno potvrđena, općina najavljuje analize vode iz poljoprivrednih bunara po uzoru na Gospić, za što će trebati širu podršku. Garac podsjeća da je Čanjavica godinama bila regionalna meta za neodgovorne građevinare koji su unovčavali zbrinjavanje otpada, a šutu i asfalt bespravno iskretali u prirodu. Iako u obližnjem Podbablju postoji reciklažno dvorište za besplatno odlaganje.

Što se tiče sanacije privatnih parcela, općina Proložac ne može iznijeti sama, već traži pomoć šire društvene zajednice.

"Treba nam podrška Splitsko-dalmatinske županije i ministarstava da ovaj problem stavimo pod kontrolu. Između zaštite zdravlja, tla i poljoprivrede nema mjesta politici", poručuje načelnik prološke općine.

Slučaj Prološca tako upozorava na rizik u kojem se nalaze poljoprivredne zone s divljim deponijima. Kada se otpad godinama taloži i propada u tlo, sanacija postaje iznimno skupa. Dok Proložac radi prvi korak uz pomoć Fonda, privatne parcele i potencijalno zagađenje podzemnih voda ostaju gorući izazov. Ako se problem ubrzo ne riješi, posljedice po poljoprivredu Imotske krajine mogle bi biti dugotrajne, da ne kažemo, katastrofalne.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor